Što će se dogoditi s Linuxom i slobodnim softverom u Trumpovoj eri?

Koji su scenariji otvoreni za Linux i besplatni softver u Trumpovoj administraciji?

Tjedan dana nakon predsjedničke promjene u Sjedinjenim Državama Još uvijek nije moguće odgovoriti na pitanje Što će se dogoditi s Linuxom i slobodnim softverom u Trumpovoj eri? No, možemo nagađati s nekim scenarijima. Iako Amerikanci, bez obzira na ideološke razlike, teže održavanju kontinuiteta u svojim politikama, stvari se odvijaju prebrzo da bi se dalo predviđanje.

Kao dokaz tome je činjenica da se u originalnoj verziji članka, koju sam jučer namjeravao objaviti, DeepSeek i njegov utjecaj na svjetske burze uopće ne pojavljuje.

Prije nego što nastavim, želim to razjasniti Ovo nije uvodnik već opisni članak. Kakva god bila moja mišljenja o Trumpovoj administraciji, ona će biti izostavljena iz članka.

Što će se dogoditi s Linuxom i slobodnim softverom u Trumpovoj eri?

Svi bi htjeli da Linux i besplatni softver budu potpuno neovisni o bilo kojoj političkoj ideologiji. Ali, ovo je stvarni svijet. Svu tehnologiju proizvode i koriste ljudi s očekivanjima, uvjerenjima, vrijednostima i stavovima koji variraju ovisno o vremenu. Ova očekivanja, uvjerenja, vrijednosti i stavovi odredit će pravni okvir u kojem ljudi i tehnologija djeluju.

Poanta je da su Linux Foundation, Free Software Foundation, The Debian Foundation, Mozilla Foundation, Apache Foundation i tvrtke poput Red Hata smještene u Sjedinjenim Državama. Već Bidenova administracija zabranjeno Zakladi Linux da prihvati rusku suradnju u kernelu. Slična mjera očekuje se i s kineskim tvrtkama. Nova administracija je pokazala svoju namjeru da koristi trgovinske sankcije kao odmazdu protiv drugih zemalja.

Imigracija i neutralnost mreže

Jedna od glavnih briga predsjednika Trumpa je ilegalna imigracija. Zapravo, oštro se osvetio kolumbijskoj vladi jer je odbila primiti zrakoplove s deportiranim osobama. To uključuje nametanje carina i odbijanje izdavanja viza. Linux Foundation je već tijekom svog prvog mandata izrazila svoje protivljenje ograničenjima ulaska i trajnosti, tvrdeći da one ograničavaju suradnju u području slobodnog softvera.

U svojoj želji za deregulacijom, nova bi vlada mogla ponovno eliminirati propise koji jamče neutralnost mreže. To bi moglo spriječiti distribuciju projekata besplatnog softvera i njihov pristup tražilicama. Također nije poznato kakav bi učinak to moglo imati na trenutnu antimonopolsku akciju protiv Googlea. Podsjetimo, Microsoft je od podjele spasio dolazak Busha mlađeg na mjesto predsjednika.

Umjetna inteligencija i trgovinski ratovi

Iako je Trumpov dolazak značio ukidanje propisa o umjetnoj inteligenciji koje je promovirala Bidenova administracija, što bi moglo biti dobro za razvoj projekata otvorenog koda, ne smijemo zaboraviti što smo rekli o trgovinskim sankcijamas. Mogli bi se navesti i razlozi nacionalne sigurnosti.

Zadnjeg vikenda siječnja Kinezi su najavili generativnu umjetnu inteligenciju pod nazivom DeepSeek. Otvorenog je izvornog koda i njegova potrošnja hardvera znatno je niža od potrošnje najpoznatijeg konkurenta ChatGPT. Trenutno je besplatan, a oni koji su ga isprobali uvjeravaju da daje iste rezultate kao i plaćene verzije alternativa iz OpenAI-ja, Facebooka i Googlea te da su ga mogli pokrenuti lokalno na računalima sa skromnim hardverom (za što AI obično zahtijeva) .in

Kineska objava izazvala je snažan pad na burzama, posebice dionicama proizvođača hardvera Nvidia, koje su izgubile 440 milijuna dolara.  Ostali proizvođači kao što su AMD, Arm Holdings, Micron, ASML i ASM International zabilježili su gubitke veće od 9 posto. Debakl se proširio na netehnološki sektor jer je indeks S&P 500 pao za 1,5%, dok je Nasdaq pao za 3,1%.

Iako neki stručnjaci tvrde da je Kina više propaganda nego išta drugo, budući da su još uvijek potrebni čipovi za treniranje ovih modela, a iza DeepSeeka stoje resursi triju sveučilišta. Ne bi čudilo daVlada Sjedinjenih Država se osvećuje za ovaj napad na svoje gospodarstvo. Nadamo se da će to biti promicanjem suradnje između tvrtki s otvorenim modelima.

Najbolji scenarij u sadašnjim okolnostima bio bi da Europa i Latinska Amerika preuzmu veće sudjelovanje u projektima otvorenog koda, djelujući kao most između Zapada i Istoka i održavajući načela otvorenog koda. Oni od nas koji su proživjeli Hladni rat znaju da je suradnja moguća i izvan političara.


Ostavite svoj komentar

Vaša email adresa neće biti objavljen. Obavezna polja su označena s *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obvezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostira Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.