Prije nekoliko dana jedan moj kolega najavio im izlazak nove verzije uredskog paketa KDE. Instalirao sam Calligru i pitam se zašto. Vjerujem u principe slobodnog softvera i da ljudi rade što god žele, ali postoje projekti koji nemaju razloga postojati dok postoje mnogi drugi koji su napredniji i ti napori bi se mogli posvetiti nečemu potrebnijem.
Jose Albert podignuta niz pitanja kako bi se utvrdilo je li postojanje otvorenog projekta opravdano ili ne. Dopustit ću svakome od vas da odgovori na pitanje u koju kategoriju spada Calligra. Ono što govorim je da po mom mišljenju kontinuitet nije opravdan.
Kraj principa slobodnog softvera
Za čitatelje koji ulaze u svijet Linuxa, sjećam se da su 4 principa slobodnog softvera:
Sloboda 0: Sloboda korištenja programa za bilo koju svrhu
Sloboda 1: Sloboda proučavanja kako program radi i prilagođavanja vašim potrebama, pristup izvornom kodu neophodan je za tu slobodu.
Sloboda 2: Biti sposoban kopirati i distribuirati kopije.
Sloboda 3: Sloboda mijenjanja i poboljšanja programa objavom poboljšanja drugima. Ovo je način na koji se zajednica hrani.
Kada je Richard M Stallman stvorio pokret za slobodni softver koji je rastao u žaru ovih sloboda, učinio je to razmišljajući o tome da programerima omogući da riješe probleme koje su pronašli u alatima koje su koristili. Kako su stvari ispale, Linux distribucije završile su s puno projekata koji su se više temeljili na egu programera nego na potrebama korisnika. Video playeri i Markdown notepadovi obiluju Linuxom, ali mi nemamo softver za prepoznavanje znakova ili uređivač fotografija profesionalne kvalitete.
KDE je bio prva radna površina za Linux i rastao je unatoč protivljenju tvrde jezgre koja je njegovom tvorcu rekla da ako želi grafičko sučelje treba kupiti Mac. Tijekom godina razvio je vlastiti ekosustav aplikacija, od kojih su mnoge vrlo dobro. Ovo nije slučaj o kojem govorimo.
Instalirao sam Calligru i pitam se zašto
Calligra je uuredski paket razvijen od strane KDE projekta. Bilo bi nam dobro prije 15 godina kada su se korisnici Linuxa morali zadovoljiti nešto poboljšanom verzijom OpenOfficea (ljubaznošću Novell) koju su donosile distribucije Linuxa. Ali godinu dana kasnije došao je LibreOffice i sada imamo OnlyOffice da ne spominjemo vlasničke alternative kao što su FreeOffice i Softmaker Office. Tu su i Google Documents i 365 (Office online)
Calligra se sastoji od:
- riječi: Njegov naziv govori sve. To je program za obradu teksta s mogućnostima izrade publikacija za stolna računala. Službena verzija u formatu Flatpak nema podršku za provjeru pravopisa na jezicima osim engleskog. Nešto poput Forda koji ne uključuje gume na vozila koja proizvodi izvan Detroita.
- faza: Program za prezentacije koji može biti kompatibilan s PowerPointom sve dok je PowerPoint kompatibilan s LibreOffice ODF formatom. Nije li za to bolje koristiti LibreOffice nego ako možete izvesti i čitati izvorni PowerPoint format?
- : Plahte Proračunska tablica koja radi isto što i proračunska tablica, ali s manje opcija od svojih konkurenata.
- ugljik: Alat za rad s vektorskim slikama. Moja jedina zamjerka je da se preklapa s Kritom, drugim KDE projektom, i da je Inkscape puno napredniji u značajkama.
- Kexi: Kreator baze podataka. Nisam ga stigao koristiti pa neću ništa reći.
- Plan: Ovdje moram reći da mislim da je super dodati projektni planer uredskom paketu i da je to ideja koju bi Libre Office programeri trebali kopirati.
Da bude jasno. Ne omalovažavam projekt ili napore. Kažem da bi bolje bili usmjereni na poboljšanje integracije LibreOfficea s KDE-om ili stvaranje drugih aplikacija koje su potrebne korisnicima Linuxa
Ali, nemoj uzeti moje mišljenje. Možete ga isprobati tako da ga instalirate na Flatpak format